Centralni dio ovogodišnjeg programa Krk LANDarta, kao jedne od prvih krčkih proljetnih manifestacija, čiju organizaciju potpisuje Centar za kulturu Grada Krka, u suradnji s partnerima Trgovačko-komunalnim društvom Ponikve eko otok Krk, osječkom Udrugom za poticanje umjetničke svijesti u društvu Slama i krčkim Planinarskim društvom Obzova, odigrao se između 22. i 27. travnja 2015. U odnosu na prošlogodišnje, nulto izdanje ove interdisciplinarne inicijative, koja na posve inventivan način spaja likovnost sa sviješću o zaštiti okoliša, a tijekom koje su različite rukotvorine, bilo slike, skulpture ili instalacije, izrađivane uglavnom od naplavina, tijekom netom završenog prvog, pozvani likovnjaci oslanjajući se na europsku landartističku tradiciju, kao sintezu postmodernističke umjetnosti i konceptualnosti Nove umjetničke prakse, prihvatili su zadaću stvarati in situ.
Prve krčke land art radionice bile su locirane na prostranu parcelu unutar Kampa Krka koja svoje konture, uz nezaobilaznu autohtonu makiju, ponajviše duguje boru, čija je pomalo teška, ali ugodna, hladovima, obzirom na nisku izvrsnih pejzažnih intervencija, očito prijala okupljenim kreativcima. Riječ je o petero predstavnika Udruge Slama - Dominiku Grdiću, Dorianu Trepiću, Filipu Ausmanu, Jeleni Rebić i Nikoli Falleru - kojima su se pridružili svestrani pazinski umjetnik Elvis Berton i domaćin, krčki slikar Saša Lončarić.
Višednevne radionice tako su rezultirale istinskim land artom čvrsto povezanim s prirodnim ambijentom koji je potaknuo njegovu materijalizaciju, počevši od polja kružnih mandala (Faller), preko ambijenta s visećim kamenim mobilima koji svakim novim korakom mijenja svoju pojavnost (Berton), drvenih i kamenih objekata koji zovu na prepoznavanje (Lončarić), suptilne instalacije sačinjene od borovih češera (Rebić), genius loci kompozicije kamenih humaka (Grdić), monumentalnog prostornog crteža (Trepić) i kontrastne igre linijama pomno složene od ogoljenih tankih grana (Ausman). Na taj je način, osim demonstriranja veze prirode i umjetnosti, kao jedne od najprimordijalnijih čovjekovih praksi, posve u duhu suvremene landartističke prakse, potaknuto i inzistiranje na nužnom razvijanju i širenju svijesti o zaštiti okoliša.
Izvor: Grad Krk
