• Elvis Berton

    Sedam gladnih godina / Seven Hungry years Galerija Kortil, Rijeka 26.02. - 15.03.2014.
  • NAGRADE I PRIZNANJA / AWARDS AND HONORS

    2002. 
    15. Ex-Tempore slikarstva, Vodnjan, III nagrada stručnog žirija


    2003.
    "Grisia 2003.", Rovinj, otkupna nagrada


    2004. 
    “3. Open Riva Art”, Fažana, posebna nagrada stručnog žirija
    17. Ex-Tempore slikarstva, Vodnjan, III nagrada stručnog žirija
    11. Ex-Tempore slikarstva, Grožnjan, Nagrada grada Grožnjana


    2006. 
    4. Međunarodni likovni natječaj “Oleum Olivarum”, Krasica, posebna pohvala stručnog žirija
    “Grisia 2006.”, Rovinj, otkupna nagrada


    2007.
    5. Međunarodni likovni natječaj “Oleum Olivarum”, Krasica, posebna pohvala stručnog žirija
    "6. Open Riva Art”, Fažana, otkupna nagrada


    2008.
    5. Ex-Tempore slikarstva „Novigradsko plavetnilo“, Novigrad, 2. nagrada stručnog žirija i otkupna nagrada
    “Grisia 2008.”, Rovinj, posebna pohvala stručnog žirija
    15. Ex-Tempore slikarstva, Grožnjan, otkupna nagrada


    2009. 
    7. Međunarodni likovni natječaj „Oleum Olivarum“, Krasica, otkupna nagrada


    2010.
    8. Međunarodni likovni natječaj „Oleum Olivarum“, Krasica, otkupna nagrada


    2011. 
    “Grisia 2011.”, Rovinj, posebna pohvala za slikarstvo
    18. Ex-Tempore slikarstva, Grožnjan, pohvala žirija


    2012.
    10. Međunarodni slikarski natječaj „IstrArt“, Buje, otkupna nagrada


    2013.
    11. Međunarodni likovni natječaj „Oleum Olivarum“, Krasica, 1. nagrada
    "Grisia 2013.”, Rovinj, otkupna nagrada

  • "SEDAM GLADNIH GODINA" U RIJEČKOJ GALERIJI KORTIL

    pozivnicaU srijedu, 26. veljače u 20 sati u galeriji Kortil u Rijeci otvara se samostalna izložba pazinskog likovnog umjetnika Elvisa Bertona "Sedam gladnih godina". Riječ je o vizualno-zvučnoj instalaciji koju Berton premijerno predstavlja javnosti, a sastoji se od sedam metalnih skulptura krava u prirodnoj veličini te 35-minutnog tonskog zapisa krava kojeg je autor snimio u Savičenti u štali Darka Pekice iz umjetničke skupine Šikuti Machine i na jednom seoskom imanju u zaseoku Bregi u središnjoj Istri. Izložbu će otvoriti povjesničarka umjetnosti Vilma Bartolić. Izložba je realizirana uz potporu Grada Rijeke i Istarske županije.

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4

TRAVE ili NEKE NJEGOVE VERTIKALE - Gorka Ostojić Cvajner

Na upit ravnateljici Gradskog muzeja Umag, Narcisi Bolšec Ferri, zašto od svih istarskih umjetnika upravo on, slikar Berton Elvis, uslijedio je lapidaran odgovor koji je odredio suštinu i potvrdio njegovu posebnost. Jer „autor jednostavno dokazuje da pozicija autodidakte može biti drugačijom“. Zamijećeno je to na samom početku njegove karijere a nastavilo se i potom. Kao posebna likovna nadarenost. Kao informiranost i kvalitetna samoedukacija. Kao produhovljena duhovitost, nenametljivo prisustvo ironije i autoironije na ime inteligentnog odmaka od kia, agresivnosti i banalnosti svakodnevlja. Kao lucidna igrivost u kojoj rukopis dječjeg slikarstva čuva krhkost memorije, ali i transportira ideju direktno i bez posrednika. Upoznali smo ga kao pomalo divljeg koloristukoji boju rabi solarno, s jednakom radošću i otvorenošću. Odnosno onoga koji kolažira, kašira, kolorira, kombinirano intervenira, inverzno se potpisuje i putem raste. Kako, odgovorila je u Pazinu, Gradu koji Bertona iznimno voli, pov. umjetnosti Marija Ivetić u katalogu izložbe za Muzej Grada Pazina 2000. Pomnom analizom njegovih ciklusa od kojih su svi iznjedreni iz „tematske potke krajolika“, kao imaginarnog poretka zemlje, neba i vegetacije, preko njegovih limuna, drveća, suncokreta i cvijeća do misaonog, likovnog te estetskog sažimanja u poetiku njegove nove slike jednostavnosti u potpunoj harmoniji. To su njegove „Trave“ koje je nepogrešivošću dobrog poznavatelja za ovu izložbu izabrao Eugen Vodopivec Borkovsky, nastale u smislenom nizu 2001/2002. godine.

Naime, od neba preko njegovih šarenih ikona do trave, odnosno do autonomnosti travke trebao je stići „krajnju sublimiranost likovnog jezika“ kako o njemu piše pov. umjetnosti Višnja Slavica Gabout, autorica selektirane izložbe „Oblik i ritam“ 2001. Godine. Da, autonomija travke postala je Bertonov augmentativ. Ali kakav! Maksimalistički u sklopu redukcije, minimalizma i u samozadovoljstvu otkrića raskoši monokromne umjetnosti. Taj susret suprotnosti rješava bezkonfliktno i inteligentno. I to na dva načina. Prvim od sebe odmiče svaku moguću asocijaciju na /zlo/ rabljen motiv vertikale svijeće, zvonika na vrhu usamljena brijega, nužnog čempresa u daljini. Drugo, obraća se arhetipskom izvršivši pritom eutanaziju mimetičke poetike prostora. Sve u ime i na račun crteža, štujući njegovu izražajnu, izlagačku i neosporno visoku umjetničku vrijednost. I kada je mimetičko ustuknulo pred strukturalnim, a pojmovno pred oblikovnim i kada je objekt kreacije postao njegovim subjektom Elvis Berton je u jednom motivu stekao prepoznatljivost. Autorsku određenost i uvjerljivost oblikovnog vokabulara. U početku travama inspiriran značenjski kao pojmom i simbolom, kako bi stilsko – oblikovnom metamorfozom došao do čiste vizualnosti, čistoga znaka, posljedično i do novog značenja. Maksimalno pojednostavljenje i potpuno pročišćenje dodirnulo je boju postulatom monokroma, ali je sabralo kompoziciju i osnažilo formu. Sinteza, sažimanje i očvršćenje pretvorilo je prostor slike u apstraktno strukturiran pejzaž. Diktat umjetnikove unutarnje energije iskazuje se sada manje emotivno, više promišljeno. Svi elementi, združeno tvore znalački usuglašen vizualni sistem. A njegove trave istinski su njegove stvaralačke vertikale.

Gorka Ostojić Cvajner, 2002.

trave31a  trave13-dig  trave27