• Elvis Berton

    Sedam gladnih godina / Seven Hungry years Galerija Kortil, Rijeka 26.02. - 15.03.2014.
  • NAGRADE I PRIZNANJA / AWARDS AND HONORS

    2002. 
    15. Ex-Tempore slikarstva, Vodnjan, III nagrada stručnog žirija


    2003.
    "Grisia 2003.", Rovinj, otkupna nagrada


    2004. 
    “3. Open Riva Art”, Fažana, posebna nagrada stručnog žirija
    17. Ex-Tempore slikarstva, Vodnjan, III nagrada stručnog žirija
    11. Ex-Tempore slikarstva, Grožnjan, Nagrada grada Grožnjana


    2006. 
    4. Međunarodni likovni natječaj “Oleum Olivarum”, Krasica, posebna pohvala stručnog žirija
    “Grisia 2006.”, Rovinj, otkupna nagrada


    2007.
    5. Međunarodni likovni natječaj “Oleum Olivarum”, Krasica, posebna pohvala stručnog žirija
    "6. Open Riva Art”, Fažana, otkupna nagrada


    2008.
    5. Ex-Tempore slikarstva „Novigradsko plavetnilo“, Novigrad, 2. nagrada stručnog žirija i otkupna nagrada
    “Grisia 2008.”, Rovinj, posebna pohvala stručnog žirija
    15. Ex-Tempore slikarstva, Grožnjan, otkupna nagrada


    2009. 
    7. Međunarodni likovni natječaj „Oleum Olivarum“, Krasica, otkupna nagrada


    2010.
    8. Međunarodni likovni natječaj „Oleum Olivarum“, Krasica, otkupna nagrada


    2011. 
    “Grisia 2011.”, Rovinj, posebna pohvala za slikarstvo
    18. Ex-Tempore slikarstva, Grožnjan, pohvala žirija


    2012.
    10. Međunarodni slikarski natječaj „IstrArt“, Buje, otkupna nagrada


    2013.
    11. Međunarodni likovni natječaj „Oleum Olivarum“, Krasica, 1. nagrada
    "Grisia 2013.”, Rovinj, otkupna nagrada

  • "SEDAM GLADNIH GODINA" U RIJEČKOJ GALERIJI KORTIL

    pozivnicaU srijedu, 26. veljače u 20 sati u galeriji Kortil u Rijeci otvara se samostalna izložba pazinskog likovnog umjetnika Elvisa Bertona "Sedam gladnih godina". Riječ je o vizualno-zvučnoj instalaciji koju Berton premijerno predstavlja javnosti, a sastoji se od sedam metalnih skulptura krava u prirodnoj veličini te 35-minutnog tonskog zapisa krava kojeg je autor snimio u Savičenti u štali Darka Pekice iz umjetničke skupine Šikuti Machine i na jednom seoskom imanju u zaseoku Bregi u središnjoj Istri. Izložbu će otvoriti povjesničarka umjetnosti Vilma Bartolić. Izložba je realizirana uz potporu Grada Rijeke i Istarske županije.

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4

Kako pobjeći kroz širinu uske crte? - Nataša Šegota Lah

Kako pobjeći kroz širinu uske crte?

Ili

Zašto samo skica prirode u nanosu slojeva slikarske boje?

Modernost našeg vremena počiva na virtualnom dijalogu prošlosti i sadašnjosti, dostupnosti i nedostupnosti, informativnog obilja i naivnosti, vještine i improvizacije, čežnje da se dostigne sigurnost i subverzivnog poigravanja sa svakom mogućom definicijom. Rezultati takvog spajanja napetih krajnosti ponajbolje se osjećaju u svakodnevnom životu, ali ih umjetnost formulira u oblik memorije, na način utiska koji će danas sutra biti baštinjen, ako nam do baštine uopće bude stalo.
Elvis Berton participira u modernosti. Bavi se glazbom i likovnom umjetnošću, pa se njegov kreativni kod provlači putanjom auditivne i vizualne memorije. Ovom prilikom govorimo o likovnim, ili preciznije slikarskim igrama koje se razastiru u prostoru fascinacije prirodom. Bez obzira na naravi različitih ciklusa, Berton gradi sliku u vertikalama linearnog rasta i horizontalnom titranju gestualne podloge. U tom smislu pretače slikarsku i crtačku sintaksu u jedinstvenu mrežu, uglavnom vedrih i na neki dječji način mišljenih vizura. U tim se vizurama s druge strane, primarno tematsko polje prirode, raščlanjuje u različitim motivima. Oni naime variraju od trave, stabla ili cvijeta, do ploda ili naznake pejzažnog – arhitektonsko i plošno vedutnog okvira. Drugim riječima, plohe njegovih fasada, čitaju se u miljeu prirodnog okoliša pronađene, daleko od svake naznake urbanosti. Svođenjem i redukcijom, slikar svijet svojih poticaja svodi na «znakove pored puta», u značenju nedvosmislene, ali u senzaciji bujne jer se odlikuju ritmom, kromatskom ekspresivnošću, iskrenom neposrednošću i potpuno izostalom inhibicijom koju često pronalazimo u iskazima autodidakta. Kako su ritam, opuštenost, bjelina, svjetlina uopće – znaci uživalačke, dionizijske i na neki način primordijalne raspjevanosti, govorimo o slikama dobrih vibracija, kojima je put rasta usmjeren ka istraživanju mogućnosti dijaloga između forme i stanja, više nego li između forme i možebitnog sadržaja.
Berton spada u onu grupu autora mlađe generacije koji su svoje slikarske impute baštinili iz specifičnog obrata urbane pobune, ili možda neočekivane urbane pobune američkih, ili preciznije New Yorških umjetnika iz osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog stoljeća, kao što su Donald Baecheler ili preciznije pa i bliže Terry Winters. Radi se o specifičnoj reakciji na virtualno, elektroničko, sintetično, i o pokušaju infantilne inverzije koja nastoji dječjim jezikom pojednostavljenja u punoj normi opće prihvaćene stilizacije afirmirati duhovitu pejorativnost na mjesto kritike. Ali, pazeći da svi osjećaji budu kurentni, pa time i nadasve prepoznatljivi, svakome bliski, podrugljivo distancirani, veseli unatoč ogorčenoj rasprodaji rasta koji se po zakonu surove igre kapitala, teško može ukorijeniti.
Kuće Elvisa Bertona, kao i njegova stabla nigdje, pa ni u humusu slike nisu ukorijenjena. Razastiru se kao fragilne forme na rubu ideje da je rub zapravo pukotina. U plošnom titranju slikarske matrice stanuju «rezovi» linearnih putanja, koji otvaraju jednostavne znakove, tako da slika prestaje biti insinuiranje trodimenzionalnog prostora, a uska crta ruba jednog znaka postaje mogući prostor bijega u stvarni svijet.
Pobjeći kroz širinu uske crte, u svijet koji prestaje biti insinuacija, kreativna je namjera ili umjetnička intuicija. Svejedno. Brzo naslikanim slikama Elvisa Bertona, nudi se bježanje u skrivene slojeve jednog, samo usput naznačenog svijeta. Svijeta koji je i nama samima samo usput. Jer žurimo.

Nataša Šegota Lah, 2005.

baladur17  baladur31a  baladur32a fstabla36a fstabla24

RECENZIJE